nosi jednokaratni ruži č asti dijamant. Cijena? Prava sitnica. Vrijednost ove barbike procijenjena je izme đ u 300,000 i 500,000 dolara. ( JL, 7. listopada 2010 ) Evo, viš ga, viš Đ uku Begovi ć a. .. Eto, ovako ć eš i ti; samo nastavi kako si po č eo ... ( I. Kozarac, Đ uka Begovi ć ) Semanti č kom energijom antifraze poslužio se i Radovan Ivši ć u izrazito estetiziranoj drami Kralj Gordogan, koja portretira beskrupuloznog vlastodršca koji ubija sve oko sebe ( suradnike, podanike ,

se jedno cijelo poslijepodne po igralištu, skrivali se iza drve ć a i u « rovove » od liš ć a, kovali tajne ratne planove, slali kurire s porukama mira, oštrili šiblje i smišljali strategije. I, naravno, zaboravili zašto je rat uop ć e po č eo . Kad je zazvonilo za kraj sata, ve ć su sklopili primirje i razmatrali kako dalje. Pa su zaklju č ili da ć e se i dalje igrati rata jer to je ipak fora, a za pravo ć e ipak biti prijatelji. I tako, nema starih i novih, nema priklanjanja, nema

Marija Nardellija s gostima Bernhard Ludescher, glasovir i klavijature, Philipp Kopmajer, bubnjevi, i Stefan Padinger, bas, 12. srpnja u Atriju Klovi ć evih dvora. Mario Nardelli završio je studij gitare u Grazu, gdje je vrlo brzo zapo č eo suradnju s mnogim poznatim austrijskim glazbenicima. Sviraju ć i pokušava ujediniti razli č ite glazbene žanrove, od jazza do klasike, etnoglazbe i popa .

. Knjiga je bila povod razgovoru u kojemu Miri ć otvoreno govori o važnim zbivanjima iz novije hrvatske kulturne povijesti te o položaju književnosti u današnjem društvu. Gospodine Miri ć u, prošlo je pola stolje ć a otkako je po č eo izlaziti Razlog. U eseju O Razlogu posve osobno, ispovjedno napisali ste da vam je č asopis bio i ostao na č inom postojanja, slutnja o nužnome, potraga za sobom pojedina č nim u odnosu s društvenim. Što tako egzistencijalno važno za vas

i biološki nestati. Kao mlad u č enik i u č itelj bavili ste se kazalištem, č ak i lutkarskim, pa zašto niste postali glumac? Jedva da sam postao profesor književnosti, a kamoli glumac. Ja sam svoj interes za kazalište sveo u okvire nastave i po č eo pisati pri č e. Kada sam objavio prve pri č e, zanosi za glumu sasvim su izblijedili. Kada ste objavili prve pri č e? Objavio sam ih kao u č itelj, tada mi je bilo 24 godine. Doduše, kada bih baš išao sasvim na po č etke, onda je to bilo još dok sam bio u

izdava č u u njegovom promidžbenom programu? Naravno da mu ne pomažem. Ne pomaže ni on meni pisati. Pa ne moram ni ja njemu pomagati u prodaji. Me đ utim, nemam srca odbiti novinare. Ja sam godinama bio novinar. Bio sam novinar sve dok nisam po č eo živjeti od svojih knjiga. Da, bio sam reporter, jer to je po mojem sudu pravo novinarstvo. Osje ć am golemu zahvalnost prema tom zvanju. ( Iz razgovora s Miguelom Fernándezom Bravom za list Pueblo, listopad 1968. ) Unatoč izdavačkim

i više na nju ne obra ć aju pažnju, baš kao što im ne pada na pamet da se stalno iznova dive Svetom Donatu. Nama je pak ta pojava nešto novo i mi smo njome fascinirani, pa se zato i ponašamo tako neozbiljno. Ali onda mi vrag nije dao mira, pa sam po č eo malo podrobnije analizirati dvije skupine sudionika simpozija. A to mi je otvorilo nova pitanja. Jer nisu svi Mediteranci u toj dvorani bili Zadrani. Bilo je me đ u njima i Šiben č ana, Spli ć ana, Dubrov č ana. Pa ako se kod Zadrana

, ali i povijesti otpora Hercegovine prošloga stolje ć a: od brojnih žrtava Bleiburga do golorukog otpora tenkovima JNA svibnja 1991. u Pologu na granici Mostara i Širokog Brijega. Znakovito o tome govori i knjiga Zdenka Ć osi ć a Rat je po č eo prije ( samostalno izdanje OMH, 2007 ). Autor predgovora Ivica Lu č i ć podsje ć a: U tom sukobu nije ispaljen ni jedan metak, a nije stradao ni jedan vojnik, niti je bilo civilnih žrtava. Ipak poražena je č itava jedna vojska. Iz sadržaja

temperaturom, odakle joj i naziv groznica. Zbog oštećenja krvnih žila javljaju se krvarenja u koži, sluznicama i zatajivanje bubrega. Premda rje đ e ovo može dovesti do smrti. S po č etkom toplijeg dijela godine, koji je upravo zapo č eo , brojni turisti i izletnici krenuti će u prirodu. Svrha takvih odlazaka je rekreacija, upoznavanje s povijesnim, kulturnim i prirodnim znamenitostima i ljepotama naših krajeva. Osim uživanja u prirodi i upijanja njenih ljepota

pogoditi jer su im se ispaljeni projektili aktivirali u kro š njama stabala. Ubrzo nakon djelovanja na š ih protuoklopnih sredstava tenkovi i transporteri povla č e se prema zaseoku Jurkovi ć i. Potom je dio neprijateljskog pje š a š tva po č eo djelovati iz š ume prema na š im snagama iz 2. bojne. Zaklju č iv š i da se radi o neprijateljskoj vatrenoj pripremi za izvr š enje protunapada, zapovjednik 2. bojne izvla č i iz borbenog rasporeda svih 12 pu š kostrojnica 7,9 mm te ih koncentrira

društvo Etnomuzikolog Jerko Bezić dobitnik je nagrade Dragan Plamenac za životno djelo za 2007. godinu, koju je treću godinu zaredom dodijelilo Hrvatsko muzikološko društvo Kako ste zapo č eli s etnomuzikološkim radom? Po č eo sam ve ć 1947, u doba oko moje mature. U okolici Zadra osobito me privuklo pu č ko crkveno pjevanje, koje u ono doba nije bilo šire popularno. Ako ste bili mlad, perspektivan i napredan, smatralo se da vam nije mjesto u crkvi. No, budu ć i da sam

šetate sa živim i mrtvim, sastajete se s njima u hladu nestalijeh pramalje ć a; živite a nijeste živi ... i nestadoste s mog dnevnika. I iz dnevnika izgovori. Naslovljuju ć i, na kraju, Onoj koja ode prvo pismo svoje Intime. Prije nego što je po č eo pisati drugo pismo. Mislio je istoj, a onda je odlu č io da to bude drugoj. Onoj koja ode. Do gustijerne da mu donese vode. I ostavi je tu na taraci i na tavulinu punom praznih listova za pisma koja je odlu č io napisati. Baš tada. Onako. Jer mu se

odnosno Muzej suvremene umjetnosti, Galerija PM, Galerija Podroom, Galerija AM ... ) u kojima su se tijekom više od č etiri desetlje ć a okupljali protagonisti suvremene umjetni č ke prakse u Hrvatskoj. Podsjetimo, današnji je Muzej po č eo djelovati 1954, kada je osnovan kao Gradska galerija suvremene umjetnosti. Galerije grada Zagreba tada su se sastojale od Galerije suvremene umjetnosti, Centra za fotografiju, film i televiziju, Zbirke Benko Horvat te Odjela

ru č noga slagara. Pobuda za izražavanje potkraj šezdesetih godina proizašla je iz vrlo konkretnih razloga. Na uvrede koje su mu upu ć ivali njegovi njema č ki kolege reagirao je tako što je sve zapisivao i crtao. U Frankfurtu je 1968. po č eo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnoga Turopolja. Sedam godina poslije Božo Biškupi ć organizirao je prvu njegovu izložbu te mu je izdao grafi č ku mapu Gastarbeiter s predgovorom Veselka Tenžere. Nakon toga slijedi veliki

dogoditi putem . č eo je 1993. u Zagrebu. Magistrirao je crkvenu povijest na Sveu č ili š tu u Fribourgu u Š vicarskoj 2000. Doktorirao je povijest 2005. na Filozofskom fakultetu Sveu č ili š ta u Zagrebu. Od 2000. zaposlen je na Katoli č kom bogoslovnom fakultetu

č eo

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov